Dobro došli na Wikipediju,
slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.
Istaknuti članak
Pavle P. Pavlović (ćirilica: Павле П. Павловић; Lešnica, 20. februara 1888. – Beograd, 23. oktobra 1971.) bio je marksistički revolucionar i društveno-politički radnik FNR Jugoslavije i NR Srbije.
Na Kongresu ujedinjenja 1919. godine bio je izabran za predsednika SRPJ(k). Kada je posle Zakona o zaštiti države rukovodstvo moralo da se skloni u inostranstvo, Pavlović je bio predsednik Zagraničnog Izvršnog odbora KPJ tokom 1921. i 1922. godine. Dvadesetih je bio jedan od najistaknutijih članova takozvane "leve frakcije", koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom. Bio je jedan od najuticajnijih komunističkih sindikalnih vođa i istaknuti teoretičar sindikalnog pitanja u KPJ. Tridesetih godina je radio legalno po liniji Narodnog fronta. Posle revolucije u Jugoslaviji, bio je narodni poslanik Savezne narodne skupštine prvog saziva i pomoćnik Ministra rada NR Srbije. U penziji se bavio publicističkim radom na polju istorije radničkog pokreta.
Jeste li znali...
- ... da iguana može izdržati pod vodom oko 28 minuta?
- ... da je Hugo Boss tokom nacističkog perioda proizvodio uniforme za njemačke formacije?
- ... da je os rotacije Urana toliko nagnuta da su mu polovi gotovo u ravni orbite?
- ... da mačke provedu veliki dio života spavajući?
- ... da je jednorog nacionalna životinja Škotske?
- ... da je armadilo zaštićen tvrdim oklopom?
- ... da se glavni grad Jordana, Aman, u helenističko doba zvao Filadelfija?
- ... da se Quito nalazi vrlo blizu ekvatora i ima blagu visokogorsku klimu?
- ... da su papirne tapete nastale ubrzo nakon izuma papira u Kini?
Aktualni događaji
- 9. oktobra – U 62. godini života preminuo je Goran Bare, utjecajni i višestruko nagrađivani hrvatski rock glazbenik te frontmen Majki.
- 2. oktobra – Srednjoškolci u Francuskoj i Belgiji pokrenuli su masovne proteste zahtijevajući bolje uvjete obrazovanja, pri čemu su podmetnuti požari, dok je 400 škola obustavilo rad.
- 27. septembra – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podnio je ostavku kako bi na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima nastupio kao kandidat Srpske napredne stranke za premijera. Ostavka je uslijedila nakon gotovo dvije godine protesta protiv korupcije. Predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić preuzela je predsjedničke dužnosti narednog dana.
- 16. septembra – Bivši lider Kosova Hashim Thaçi osuđen je na dvadeset pet godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tokom njegovog predvođenja Oslobodilačke vojske Kosova.
- 13. septembra – Stotine ljudi uhapšene su u Turskoj tokom racije usmjerene protiv LGBTQ zajednice i protesta koji su uslijedili.
- 27. augusta – Umro je Ratko Mladić, oficir Jugoslavenske narodne armije i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
- 25. augusta – Umrla je Dolly Parton (na slici), američka country pjevačica i kantautorica. Za života je bila poznata kao "Kraljica country muzike", a osim glazbom istaknula se i dobrotvornim radom.
Na današnji dan
- 1307. – Iskoristivši animozitet Klementa V, francuski kralj Philippe IV naredio je simultano hapšenje na stotine templara diljem zemlje, koji su kasnije mučeni radi priznanja heretičkog djelovanja.
- 1781. – Joseph II, car Svetog Rimskog Carstva, proglašava ravnopravnost svih religija na svom državnom teritoriju.
- 1822. – U Veneciji umro italijanski slikar i kipar Antonio Canova, najveći kipar neoklasicizma.
- 1921. – Rodio se Ivo Livi, kasnije poznatiji kao Yves Montand (na slici), italijansko-francuski glumac i pjevač, jedna od najvećih zvijezda francuskog filma.
- 1923. – Parlament Republike Turske proglasio je Ankaru glavnim gradom, oduzevši tako Istanbulu taj status.
Slika sedmice
Kao polazište za doprinos ovoj rubrici mogu poslužiti primjeri iz arhive.
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 68.502.532 članka, od čega je 461.938 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradio 399.901 korisnik, od čega su 284 aktivna (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 1–31. oktobra 2026. – Održava se prvo izdanje uređivačke akcije Mjesec radničkog pokreta.
- 21. marta – 31. maja 2026. – Po peti put održalo se takmičenje CEE Proljeće.
- 15. januara – 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- 1–30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Knjige i priručnici -
Wikipodaci
Baza znanja -
Wikifunkcije
Katalog funkcija -
Wikicitat
Zbirka citata -
Wikiteka
Digitalna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Turistički vodič -
Wikirječnik
Rječnik i leksikon